Skip to main content

Tvoj izbor su mediji, informativna redakcija. Kako sve više ljudi čita vesti na svom mobilnom telefonu ili tabletu postaje jasno da će papirne novine uskoro postati artefakt prošlosti. Glavno pitanje više nije da li će novinske kuće preživeti digitalnu transformaciju, već ko će naći najbolji način da svoj sadžaj prilagode novonastalim okolnostima. Slično se dešava i televizijama.

Od društvenih mreža preko podkasta, prenosa uživo, ali i iskustava koja će nam kreirati veštačka inteligencija, mediji se transformišu toliko brzo da profesionalci iz ovih oblasti svakodnevno moraju da prate, ali i da predviđaju trendove. To nije sve, u budućnosti informative, mesta su rezervisana samo za ljude koji kontinuirano rade na sticanju novih veština i koji imaju veoma otvoren pogled na svet.

Promene koje ćemo svi uočiti odnose se na sledeće:

  1. Brendovi će morati da pokažu za šta se konkretno zalažu

    Kako raste vrednost brenda, tako će čelnici i svi zaposleni morati da stoje iza jedne ideje koju podržavaju, a onda i da se bore zajedno sa istomišljenicima za nju. Da pojasnimo, ako direktor kompanije koja proizvodi patike od recikliranog materijala Veja, nosi Najki koji doprinosi zagađenju okoline, na društvenim mrežama ta vest će toliko brzo obići svet da će Veja u roku od dva dana nestati sa tržišta. Iskren pristup i stvaranje osećaja pripadnosti plemenu, deluje na podsvesnom nivou i garantuje uspeh.

  2. Raste značaj podkasta

    I u budućnosti podkasti doživljavaju procvat. Rast ove grane u pokazuje koliko je publika željna raznovrsnog i svrsishodnog sadržaja.

  3. Veštačka inteligencija

    Veštačka inteligencija je promenila naš svet, iako ljudi još uvek ne znaju u kojim oblastima se sve upotrebljava i koliko je njena upotreba već rasprostranjena. Prepoznavanje šablona u ponašanju toliko će biti brzo, da će sve lakše uticati na naše donošenje odluka. Nama je jasno da mobilni telefoni služe za prikupljanje informacija, znamo šta radi Amazon, Fejsbuk, ali brzina i razvoj neuronauka doprineće tome da teže raspoznamo šta nam je nametnuto, a šta nije. Razmisli šta to znači u sferi informisanja.

  4. Automatizacija

    Automatizacija će svakako imati veliki uticaj na medije. Studijski kamerman samo je jedno od zanimanja koje odlazi u istoriju, a broj ljudi u sobama za realizaciju programa odavno je prepolovljen.

Porast lažnih vesti

Ono što ne možemo da ne pomenemo kada je informativa u pitanju jeste fenomen zvani fake news. Porast kao i naglo širenje lažnih vesti kao najveća pošast digitalizacije medija ne prestaje da zadaje glavobolju. Ne samo nama, već i urednicima kojima cilj nije puko privlačenje pažnje uz pomoć clickbaita.

Platforme za čitanje vesti zasnovane su na algoritmu. Tako su smanjile troškove ulaska na tržište, ali i razdvojile dve bitne radne uloge – urednika sadžaja i distributera vesti. Ova druga uloga postaje ključna za privlačenje čitaoca na sajt kao i za povećanje prihoda i prometa.

Sve ovo dovelo je do slabljenja uloge urednika, a u isto vreme dovelo do toga da se lažne vesti šire brzinom svetlosti. Ono na čemu bi trebalo svakako poraditi u budućnosti jeste ne samo smanjenje lažnih vesti, već pre svega provera informacija i to kako se do njih dolazi. Takođe, nije na odmet pomenuti i medijsku pismenost kao sve manje popularnu kategoriju, koja ipak podrazumeva visoko obrazovanje za rad u medijima, što ti najiskrenije preporučujemo. Ono na šta sve manje mislimo jeste odgovornost koju bi trebalo svako od nas da snosi za svaku izgovorenu ili napisanu reč u javnom prostoru. A i Internet je javni prostor. Zato tokom svoje medijske karijere uvek imaj sliku deteta od nekih 10-ak godina koji te sluša i veruje svakoj tvojoj reči. Vodi računa o dikciji, načinu izražavanja, vokabularu i pre svega o sadržaju koji plasiraš.

Kakva je budućnost medija?

Prema podacima Svetskog ekonomskog foruma, poslovi u medijima nisu stabilni, ali će se razvijati i menjati u skladu sa razvojem mobilnog interneta, klaud tehnologije, velikih baza podataka. Kao i do sada, medijski radnici moraju imati razvijene socijalne veštine i emocionalnu inteligenciju, ali i znanja iz oblasti novih tehnologija. Neka od zanimanja koja će biti aktuelna u medijima budućnosti svakako su programeri, 3D animatori, stručnjaci za etiku medija, socijalni radnici koji će raditi sa ljudima koji se osećaju loše i usamljeno u virtuelnom svetu, psiholozi, menadžeri društvenih mreža, psihijatri koji će raditi na kreiranju individualnih iskustava.